Jod je esencijalni mineral koji telo koristi za proizvodnju hormona štitaste žlezde (tiroksin i trijodotironin).
Zašto se određuje nivo joda?
Nivo joda se meri da bi se proverilo:
- Funkcija štitaste žlezde, jer problemi sa jodom direktno utiču na njen rad.
- Da li je jod povišen, što može ukazivati na prekomeran unos kroz ishranu ili suplemente.
Jod se najčešće određuje merenjem:
- Nivo joda u krvi koristi se za dijagnostikovanje nedostatka ili toksičnosti joda.
- Izlučivanja joda u urinu, jer se većina joda izbacuje putem urina.
- Ponekad se indirektno procenjuje kroz analizu hormona štitaste žlezde (TSH, T3, T4).
Kada je nivo joda nizak?
Nedostatak joda (hipojodizam) može nastati zbog:
- Nedostatka joda u ishrani – posebno u regijama gde nema jodirane soli.
- Povećane potrebe za jodom – kod trudnica i dojilja.
- Korišćenja goitrogenih namirnica – kao što su kupus, brokoli i soja, koje smanjuju apsorpciju joda.
Posledice nedostatka joda:
- Gušavost (uvećanje štitaste žlezde).
- Hipotireoza (usporen metabolizam, umor, gojenje).
- Poremećaj u razvoju kod dece, posebno mozga (mentalna zaostalost, kretenizam).
- Problemi sa plodnošću.
Kada je nivo joda visok?
Povišen nivo joda (hiperjodizam) može nastati zbog:
- Prekomerne upotrebe jodirane soli ili dodataka ishrani.
- Korišćenja jodnih kontrastnih sredstava u medicinskim procedurama.
- Poremećaja rada štitaste žlezde, npr. hipertireoze.
Posledice viška joda:
- Hipertireoza (ubrzan rad štitaste žlezde – nervoza, mršavljenje, ubrzan rad srca).
- Povrede tkiva štitaste žlezde, što može izazvati upalu.
- U ekstremnim slučajevima, poremećaj u radu bubrega ili trovanje.
Obrtno vreme: do 15 dana