Melatonin je hormon koji proizvodi epifiza (pinealna žlezda) u mozgu. Ima ključnu ulogu u regulaciji cirkadijalnog ritma, tj. biološkog sata organizma. Najpoznatiji je po tome što pomaže regulaciju spavanja i budnosti.
Kada se melatonin određuje?
- Problemi sa spavanjem:
- Insomnija (nesanica)
- Poremećaji spavanja uzrokovani promenom vremenskih zona (jet lag).
- Neredovan ritam spavanja kod ljudi koji rade noćne smene.
- Poremećaji cirkadijalnog ritma (npr. kod dece sa autizmom ili ADHD-om).
- Podrška tokom lečenja:
- Koristi se za poboljšanje kvaliteta sna kod ljudi koji se leče od raka ili drugih ozbiljnih bolesti.
- Antioksidativna svojstva:
- U istraživanjima, melatonin pokazuje potencijal kao antioksidans koji može pomoći u zaštiti ćelija od oštećenja.
Kada je melatonin povišen?
- Prirodno uveče: Nivo melatonina raste tokom noći, dostiže vrhunac između 2 i 4 sata ujutru, a zatim opada do jutra.
- Kod preterane suplementacije: Uzimanje visokih doza melatonina može povećati nivo iznad prirodnih vrednosti.
- Neke bolesti: Retko, povišeni nivoi melatonina mogu biti povezani s poremećajima poput sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) ili tumora epifize.
Simptomi povišenog melatonina:
- Preterana pospanost.
- Umor tokom dana.
- Sniženje krvnog pritiska.
Kada je melatonin snižen?
- Prirodno smanjenje sa godinama: Proizvodnja melatonina opada kako starimo, što može uzrokovati probleme sa spavanjem kod starijih osoba.
- Izloženost svetlu noću: Plava svetlost ekrana (telefona, računara) smanjuje proizvodnju melatonina.
- Poremećaji spavanja: Insomnija i neki oblici nesanice mogu biti povezani s niskim nivoom melatonina.
- Poremećaji pinealne žlezde: Bolesti ili povrede koje utiču na funkciju epifize.
Simptomi sniženog melatonina:
- Teškoće pri uspavljivanju.
- Površno ili prekinuto spavanje.
- Umor i nedostatak energije tokom dana.